Turski i hrvatski u usporedbi i konstatiranju

Knjiga prof. dr. sc. Ekrema Čauševića i doc. dr. sc. Barbare Kerovec detaljno i sustavno obrađuje sintaksu turske jednostavne rečenice i sintagme te obavijesno ustrojstvo jednostavne rečenice u usporedbi s hrvatskim jezikom. U njoj je, u sedam većih i prikladno organiziranih cjelina, izložena opsežna i sustavna analiza relevantnih pitanja koja se tiču sintakse turske sintagme i jednostavne rečenice kao što su klasifikacija sintagmâ i jednostavnih rečenica, rečenične funkcije, odnosi nadređenih i podređenih članova unutar rečenice i sintagme, pravila njihova nizanja, kongruencija subjekta i predikata, obavijesno ustrojstvo jednostavnih rečenica (…)

iz recenzije Marte Andrić

Svaka znanstvena monografija o kojemu bilo jeziku napisana na hrvatskome prvorazredno je znanstveno i stručno postignuće od goleme važnosti ne samo za spoznaje o dotičnome jeziku nego i za hrvatski, osobito ako je riječ o jeziku koji hrvatskomu ni genetski ni tipološki nije blizak, premda je s hrvatskim mogao biti u neposrednu dodiru nekoliko stoljeća, kao što je slučaj  turskim. (…) Monografija Sintagma i jednostavna rečenica: Turski i hrvatski u usporedbi i kontrastiranju (…) izrazito je relevantna i za hrvatsku turkologiju, i za kroatistiku, i za hrvatsko poredbeno jezikoslovlje u cjelini, ponajprije njegov sintaktički dio. (…) Djelo je namijenjeno ponajprije jezikoslovcima koji se zanimaju sintaktičkim temama, kontrastivnim i tipološkim jezikoslovljem – turkolozima, kroatistima (i svima koji hrvatski mogu čitati, dakle dobar dio slavenskoga svijeta), općim lingvistima. S obzirom na jasnoću izlaganja i obuhvat zacijelo će biti od velike koristi i studentima turskoga jezika, a s obzirom na golem broj kontrastivnih primjera bit će nužno pomagalo prevodiocima s turskoga.

iz recenzije Ivana Markovića

O autorima:

Ekrem Čaušević (Bihać, 1952) redoviti je profesor u trajnome zvanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je orijentalne jezike (turski, arapski i perzijski) i književnosti na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 1976. do 1992. godine radio je na Odsjeku za orijentalistiku istoga fakulteta, a godine 1994. zaposlen je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je utemeljio Katedru za turkologiju na kojoj i danas radi. Boravio je na više europskih sveučilišta, a u dva navrata i na Sveučilištu u Göttingenu kao stipendist zaklade A. von Humboldt. U središtu su njegova znanstvena zanimanja turski jezik, kontrastivna analiza turskog i hrvatskog jezika, bosanski varijetet turskoga jezika, latinični tekstovi na turskom jeziku te kulturna povijest Bosne i Hercegovine osmanskoga razdoblja. Bavi se i književnim prevođenjem. Dopisni je član, krovne znanstvene institucije za turski jezik i jezikoslovlje Türk Dil Kurumu (Ankara) . Dobitnik je nekoliko stranih i domaćih priznanja za promicanje turskoga jezika i znanosti, član je uredništva više međunarodnih časopisa te dobitnik nagrade Kiklop za prijevod godine (2004.) Dugo godina bio je gostujući profesor i na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Objavio je četiri autorske knjige, a u suradnji s kolegama priredio još tri. Autor je i velikoga broja znanstvenih i srtučnih radova.

Barbara Kerovec (Zagreb, 1997) diplomirala je 2001. francuski jezik i književnost i turkologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Na istom je fakultetu zaposlena od 2005. godine na Katedri za turkologiju Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i judaistiku. U više se navrata stručno usavršavala u Turskoj kao stipendistica  Vlade Republike Turske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, između ostaloga i na osmomjesečnom studijskom boravku u Sveučilištu Boğaziçi u Istambulu (2007.-2008.). Na poslijediplomskom studiju lingvistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu doktorirala je 2012. godine s radom pod nazivom Kognitivnolingvistička analiza prostornih odnosa u turskom i hrvatskom jeziku. Izvodi nastavu iz suvremenoga turskog jezika na preddiplomskom i diplomskom studiju turkologije. U središtu su joj znanstvenog zanimanja usporedba i kontrastiranje turskog i hrvatskog jezika te suodnos semantike i gramatike. Autorica je više znanstvenih radova te suurednica jedne uredničke znanstvene knjige.