Novinari i vlast - knjiga druga (1991.- 2025.)

Ova obimna knjiga prati razvoj novinstva u Hrvatskoj od prvog novinskog izvještaja na hrvatskom jeziku o opsadi Sigeta i pogibiji Nikole Šubića Zrinskog 1566. godine do najnovijih rasprava 2025. godine o slobodi tiska u Hrvatskoj. Autor otkriva glavne faze razvoja novinarstva te s mnogo primjera opisuje doba uvodničkog novinarstva, doba izvještajnog novinarstva sve do današnje faze istraživačkog novinarstva. Knjiga zorno pokazuje kako su novine kroz desetljeća svojim pisanjem uporno mijenjale društvene i političke prilike u zemlji, neovisno o tome u kojem su državnom ustrojstvu i društvenom poretku djelovale. Ta je povijest ispričana kroz ključne vrlo zanimljive epizode iz djelovanja najvažnijih hrvatskih listova kao što su Vjesnik, Jutarnji list, Večernji list, Vjesnik u srijedu, Feral Tribune, Globus, Gloria, Glas koncila, Nacional, Polet, Slobodna Dalmacija, 24 sata, Telegram i stariji Obzor i Novosti, te mnogi drugi. Tu su i vrlo živo pisane biografije svih najvažnijih hrvatskih novinara, kao što su na primjer bili Milivoj Dežman, Josip Horvat, Ive Mihovilović, Frane Barbieri, Sead Saračević, Slavko Goldstein, Marko Grčić, Stjepan Andrašić, Igor Mandić, Veselko Tenžera, Inoslav Bešker, Branko Tuđen, pa karikaturisti Oto Reisinger i Ico Voljevica, ilustrator Mirko Ilić, te mnogi, mnogi drugi. Tu su opisani i važni protagonisti novinstva otkada se Hrvatska osamostalila, kao što su bili izdavač Nino Pavić, vispreni urednik Denis Kuljiš i tragično ubijeni Ivo Pukanić. Cijela se knjiga sastoji od ogromnog broja živih svjedočenja samih protagonista o događajima u kojima su tijekom svojih karijera sami sudjelovali, pa se u knjizi citira jako veliki broj njih, čak 260 novinara, fotoreportera, glavnih urednika, kolumnista, znanstvenika i drugih koji su se bavili novinarstvom, a također i osoba o kojima su novine pisale. U knjizi se spominje oko 1500 raznih osoba. Knjiga je izuzetno zanimljiva upravo zato što opisuje konkretne listove, članke, naslovnice, otkriva razne afere koje su novine kroz desetljeća otvarale, živa je, neposredna, nimalo školnički pisana. U knjizi se nalazi i jako veliki broj fotografija protagonista, raznih scena iz njihovih karijera, reportažnih snimaka koje su pratile članke, tu su i razne ilustracije članaka, ali i dokumenti iz kojekakvih afera o kojima su novine pisale, te jako veliki broj preslika ključnih naslovnih stranica raznih listova te naslova članaka koji su posebno izazvali pažnju javnosti i utjecali na političke i društvene prilike i procese u Hrvatskoj. U novoj suverenoj Hrvatskoj rodilo se novo hrvatsko novinarstvo, građeno na postulatima istraživačkog novinarstva. Bilo je mnogo otvorenije, oštrije, slobodnije, agresivnije, mnogo je više propitivalo i kontroliralo vlast nego prije. Još je za rata ušlo u konfrontaciju s autoritativnim prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, koji je to novo novinarstvo – mrzio. Ta konfrontacija s vlastima traje do danas. To pokazuju mnoge ključne epizode tog novog doba. U ovom svesku opisane su sve ključne epizode moderne povijesti hrvatskog novinstva. Kako je potpuno apolitički inovativni urednik Denis Kuljiš stvorio prvi masovni hrvatski politički tjednik „Globus“. Kako je urednik u „Nacionalu“ Marko Ćustić na fotografiji premijera Ive Sanadera ugledao skupocjeni sat, to objavio i kako je time započeo Sanaderov pad s vlasti. Kako je bankovna službenica Ankica Lepej u „Jutarnjem listu“ otkrila da je supruga predsjednika Franje Tuđmana lagala o novcu koji je držala na privatnom računu i tako pomogla tom novoosnovanom dnevnom listu da stekne autoritet i čitalačku publiku. Kako je osnivač „Slobodnog tjednika“ Marinko Božić odbijao optužbe da zbog tragične sudbine pojedinaca, koje je optuživao u svojim novinama da rade za KOS, ima krvi na rukama. Tu su opisane i ove epizode: Kako je Ivo Pukanić potajno dogovarao intervju s odbjeglim haškim optuženikom generalom Antom Gotovinom i sreo se s njim na terasi hotela u Veneciji. Kako su zagrebačke intelektualke morale napustiti Hrvatsku nakon što ih je „Globus“ proglasio „vješticama iz Rija“. Kako je hadezeovski moćnik u Osijeku Branimir Glavaš iz „Glasa Slavonije“ istjerao hrabrog glavnog urednika Dragu Hedla i zauzeo redakciju dugim cijevima. U knjizi se otkriva i ovo: Kako je, nezadovoljan pisanjem „Feral Tribunea“, režim mobilizirao glavnog urednika Viktora Ivančića ne bi li ga poslao na ratište u Bosnu i ondje inscenirao njegovo ubojstvo. Kako su atentatori iz duhanske mafije organizirali i počinili ubojstvo Ive Pukanića. Kako je najlošiji učenik generacije Matija Babić pokrenuo politički internetski site index.hr i tako revolucionirao hrvatsku medijsku scenu započevši njegovu internetsku eru. Kako je premijer Andrej Plenković, nezadovoljan izvještavanjem „Indexa“, „Nacionala“, „Telegrama“, „24 sata“ i N1 te medije proglasio „osovinom zla“ pa donio zakon Lex AP kojim je pokušao ograničiti slobode štampe, ali nije uspio. Tu su i druge brojne epizode koje pokazuju kako se to novo hrvatsko novinarstvo razvijalo i desetljećima borilo s vlastima za slobodu javne riječi.